Hvalio se američkom investicijom od BAM 6,3 miliona i „novom kripto erom“. Iza kulisa mjenjačnica ACX i ACX+, računi su bili blokirani zbog poreskog duga od BAM 3.783, inspektorima su zaključavana vrata, a prevareni građani ostavljeni su da jure bivšeg policajca koji javnosti i dalje drži lekcije o tome kako kriminalci kradu novac.
For the English version of this investigation, click here.
Obećao je novu kripto eru. Korisnici su ostali bez pristupa sopstvenom novcu.
Dana 14. avgusta 2026. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske naložila je brisanje kompanije Adria Technology, operatera kripto mjenjačnice ACX, iz evidencije pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama na period od godinu dana. Rješenje Komisije od 14. avgusta 2026. kojim su dokumentovani odbijanje saradnje s inspektorima i kršenje zakona o sprečavanju pranja novca ogolilo je ponor između velikih obećanja o bezbjednosti i stvarnog poslovanja ove mjenjačnice.
Izbacivanje iz registra uslijedilo je nakon višemjesečnog zaključavanja korisničkih naloga, očajničkih prijava građana, blokiranih bankovnih računa firme, prijava kriminalističkoj policiji i pravosnažne sudske presude u korist prevarenog povjerioca. Ipak, u Banjoj Luci čak ni dobijena sudska presuda protiv mjenjačnice nije značila da će oštećeni vidjeti svoj novac.
Republika Srpska je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, na samoj granici s Hrvatskom, a time i Evropskom unijom. Slučaj ACX razotkriva zastrašujući slom odgovornosti na evropskom pragu: operater kripto mjenjačnice može zaključati novac klijenata, ignorisati regulatore, bježati od sudskih dostavljača i policije, i uprkos svemu tome šetati potpuno slobodno.
U centru skandala stoji Branko Petrović: nagrađivani kadet Policijske akademije u Banjoj Luci, bivši službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, osnivač kripto mjenjačnice koji je prodavao bajke o višemilionskim stranim investicijama, razotkriveni prevarant pod istragom tužilaštva i, što je najapsurdnije od svega, redovni medijski autoritet za sajber bezbjednost.
Policijska biografija pomogla mu je da izgradi povjerenje. Paralizovane institucije Republike Srpske omogućile su mu da to povjerenje izigra bez ikakvih posljedica.
Policijska značka kao dio prodajnog mamca
Policijska prošlost Branka Petrovića nije glasina, već dokumentovana činjenica koju je on pretvorio u temelj svog javnog autoriteta.
U izvještaju RTRS-a od 22. septembra 2017. sa promocije osamnaeste klase Policijske akademije u Banjoj Luci, Petrović je predstavljen među najboljim kadetima. Branko Petrović iz Ugljevika i Sanja Tomić iz Bijeljine posebno su izdvojeni kao najbolji među 131 kadetom koji su stupili u redove Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, MUP-a RS.
Petrović je tada za javni servis izjavio da je velika čast biti među najboljim kadetima. Zvanična misija te institucije bila je školovanje policajaca sposobnih da štite građane i njihovu imovinu od kriminala.
Njegova kasnija poslovna biografija iskoristila je taj policijski pedigre za sticanje komercijalnog kredibiliteta. Biografija na sajtu Jahorina ekonomskog foruma, pregledana 27. oktobra 2026, koja opisuje Petrovićevu policijsku službu i karijeru u ACX-u, navodi da je nekoliko godina radio u policiji prije nego što je prešao u oblast klaud inženjeringa, digitalne forenzike i sajber bezbjednosti, nakon čega je osnovao ACX.
U promotivnim nastupima Petrović se redovno hvalio kao specijalista za sajber bezbjednost koji je radio na međunarodnim projektima i obučavao policijske agencije i javne institucije za istrage visokotehnološkog kriminaliteta i kripto prevara.
Ironija je brutalna. Bivši policajac koji je reputaciju gradio tvrdeći da obučava institucije kako da hvataju sajber kriminalce postao je direktor kripto mjenjačnice čiji sopstveni klijenti nisu mogli da izvuku svoj novac.
Firma iza zaključanih naloga
Iza ušminkanog brenda ACX i ACX+ krije se finansijski opustošeno pravno lice: Adria Technology d.o.o. Banja Luka.
Profil na portalu CompanyWall, pregledan 27. oktobra 2026, koji prikazuje registraciju, upravu i vlasnike firme Adria Technology, navodi da je firma osnovana 2. septembra 2023. godine, pod JIB brojem 4405119460004 i matičnim brojem 57–01–0435–23. Petrović je upisan kao direktor, dok su kao vlasnici navedeni Petrović, Nikola Maričić i preduzeće Ankkom d.o.o.
Dok je Petrović obilazio regionalne konferencije glumeći fintek vizionara, finansijska stvarnost njegove firme bila je katastrofalna. Javni finansijski podaci pokazuju da je prihod kompanije Adria Technology u 2025. godini iznosio svega BAM 176.193. BAM je oznaka za konvertibilnu marku, valutu Bosne i Hercegovine.
Naspram tog skromnog prihoda, firma je u 2025. godini zabilježila gubitak od približno BAM 219.500 i negativan kapital od oko BAM 89.800, uz svega pet zaposlenih i blokirane bankovne račune.
Marketing je obećavao finansijsku imperiju. Bilansi su pokazivali praznu ljušturu u slobodnom padu.
Kako je javnosti prodata iluzija o milionima
Medijsko građenje Petrovićevog kulta uspješnog preduzetnika počelo je mnogo prije nego što su korisnici shvatili da im je novac zarobljen.
Članak portala CAPITAL od 18. marta 2022, koji je promovisao Petrovićevu platformu Educor i podršku MF banke, predstavio ga je kao perspektivnog mladog osnivača koji je dobio grant od BAM 10.000. Mjenjačnica ACX potom je javno predstavljena na kripto konferenciji u Banjoj Luci 22. septembra 2023, a Adria Technology je u novembru iste godine upisana u registar pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama.
Zatim je uslijedila bomba od cifre, skrojena da zaslijepi domaće ulagače i obične građane.
U izvještaju od 3. juna 2024. kojim je najavljena investicija kompanije Modulus od BAM 6,3 miliona u ACX, CAPITAL je promovisao priču o američkom tehnološkom gigantu koji ulaže milione u banjalučku platformu. Tekst je citirao direktora Modulusa Ričarda Gardnera kako hvali tim ACX-a, dok je Petrović obećavao mogućnosti kakve ne nudi nijedna druga domaća mjenjačnica.
Petrović je obećavao stotine kripto parova za trgovanje, regionalnu dominaciju, potpuno novu trgovačku platformu, čuvanje sredstava putem tehnologije Fireblocks i pristup globalnoj mreži investitora. Posebno se hvalio elektronskom verifikacijom klijenata, praćenjem transakcija, sertifikovanim osobljem za sprečavanje pranja novca, Chainalysis licencama za kripto istrage i vrhunskim standardima informacione bezbjednosti.
Svaku od tih pohvala o zakonitosti i bezbjednosti kasnije će u paramparčad razbiti nalaz regulatora.
Do aprila 2025. apetiti u javnim nastupima postali su još veći. Promotivna najava konferencije Finticipate od 30. aprila 2025. predstavila je Petrovića kao osnivača ACX Banke i inovatora iza ACX Tokena, iako firma nikada nije imala dozvolu za rad banke niti bilo kakvu zaštitu depozita.
U oktobru 2025. Petrović je već agresivno reklamirao tokenizaciju preduzeća, izradu tokena, bijelih knjiga i prodaju preko platforme „ACX+“. Javnosti je prodavao blistavu finansijsku budućnost u istom trenutku dok se zamka sklapala nad novcem njegovih postojećih klijenata.
Saopštenje o investiciji od BAM 6,3 miliona bilo je lako objaviti. Vraćanje stvarnog novca klijentima pokazalo se kao sasvim druga priča.
Novac je presušio prije nego što je sajt ugašen
Petrović je kasnije pokušavao da zamrzavanje isplata opravda tehničkom migracijom sajta, ali dokumentovana hronologija ruši taj izgovor. Klijentima je novac uskraćivan još dok je platforma bila aktivna.
U istrazi novinarke Svjetlane Šurlan na portalu Bloomberg Adria od 15. maja 2026. o tužbama korisnika protiv ACX-a i prijavama kriminalističkoj policiji, banjalučka kompanija Rocket Science otkrila je da je još od decembra 2025. uzaludno tražila isplatu svog novca.
Tek nakon prijetnji tužbom, firma je u februaru i martu 2026. uspjela da izvuče djelimične uplate. Ostatak novca nikada nije stigao.
Advokat kompanije Rocket Science, Davorin Marinković, potvrdio je da je tužba protiv firme Adria Technology podnesena 11. februara 2026, da je potraživanje do maja iznosilo oko BAM 35.000, te da je od suda zatražena mjera obezbjeđenja, odnosno blokada novca na računima mjenjačnice. Sam Petrović bio je prinuđen da prizna kako je klijent tražio isplatu dok je platforma još uvijek radila.
Dana 15. januara 2026. zavjesa je pala i za sve ostale. Korisnicima je iznenada onemogućen pristup platformi, uz klasične izgovore o „tehničkim unapređenjima“ i „migraciji sistema“.
Mali korisnici ispričali su za Bloomberg da su im ušteđevine od BAM 1.200 do BAM 1.500 postale potpuno nedostupne. Drugi su opisivali zid ćutanja, ignorisane zahtjeve za isplatu i vrhunski apsurd: mjenjačnica je od sopstvenih korisnika tražila da im jave koliko novca misle da su imali na nalogu.
ACX nije samo odbijao da isplati novac. Ponašao se kao da više nema ni evidenciju o tome koliko kome duguje.
Prevareni ljudi prinuđeni da sami love svoj novac
Dok su institucije ćutale, a većina medija okretala glavu, žrtve su morale same da naprave javni sistem uzbunjivanja.
Tema na forumu Crypto.ba, otvorena 29. aprila 2026, u kojoj su dokumentovani zamrznuta sredstva i neuspješni pokušaji kontaktiranja ACX-a, čita se kao školski prikaz kripto prevare.
Korisnik pod imenom „Djuro“ opisao je mjesece zaključanih sredstava, ugašen sajt, isključen telefon i bezuspješne pokušaje da dođe do Petrovića preko različitih kanala. Dana 5. maja, korisnik „bigmoney77“ prijavio je identičan obrazac: povremene mejlove koji obećavaju skori povratak, praćene prekršenim obećanjima da će novac biti isplaćen ili kriptovalute prebačene na spoljne novčanike.
Kada je Djuro lično otišao u kancelarije ACX-a u Banjoj Luci da traži svoj novac, prvo je dobio prazna uvjeravanja, da bi pri sljedećem odlasku otkrio kako se firma tiho iselila sa adrese. Do 7. maja slučaj je prijavio Komisiji za hartije od vrijednosti.
Zapisi sa foruma pokazuju da su samo oni koji su prijetili tužbama ili mjesecima neprestano progonili Petrovića imali šansu da izvuku svoj novac. Dana 19. maja korisnik „BL3CK“ naveo je da je uspio naplatiti dug tek nakon slanja opomene pred tužbu. U objavama na forumu Crypto.ba od 13. jula i 6. avgusta 2026, koje opisuju izvlačenje novca nakon višemjesečnog pritiska, Djuro je naveo da mu je trebalo šest iscrpljujućih mjeseci poruka, poziva i dolazaka na vrata da konačno iznudi isplatu u markama.
Manje agresivni korisnici ostavljeni su praznih ruku. Dana 28. jula Haris Mustafić objavio je da su njegovi upiti o približno 350 tokena platforme, vrijednih oko BAM 700, potpuno ignorisani.
U „novoj kripto eri“ Branka Petrovića, normalna isplata klijenata zamijenjena je testom izdržljivosti, kucanjem na vrata i prijetnjama advokatima.
Uhvaćen u laži, Petrović krivio sve od Amerike do Italije
Kada je Bloomberg Adria u maju 2026. konačno suočila Petrovića sa činjenicama, njegova mreža obmana počela je da se raspada pred očima javnosti.
Petrović je prvo slagao novinare tvrdeći da nema nikakvih saznanja o tužbama protiv kompanije ili njenih osnivača. Tek kada su mu novinari predočili tačne detalje tužbe firme Rocket Science, priznao je da spor postoji i da je ročište već održano.
Da bi objasnio zašto novac korisnika drži kao taoca još od januara, Petrović je ispleo nevjerovatnu globalnu priču. Tvrdio je da je ACX izgubio pristup izvornom kodu kompanije Modulus Global nakon što je američki partner prodao svoj kripto ogranak neimenovanoj australijskoj firmi. Krivio je italijanskog revizora koji se navodno protivio ulaganju u Bosnu i Hercegovinu, te tvrdio da ih je kompanija BitGo odbila u februaru 2026, zbog čega su sredinom marta odlučili da sami prave sopstveni sistem za čuvanje kriptovaluta kako ne bi drugim provajderima plaćali do EUR 60.000 godišnje.
Ključna činjenica je sljedeća: tokom četiri mjeseca dok im je novac bio zamrznut, Petrović svojim zarobljenim korisnicima nije rekao nijednu jedinu riječ o gubitku tehnološkog partnera ili nepostojanju sistema za čuvanje sredstava. To su saznali tek nakon što su novinari 15. maja razotkrili aferu.
Čak mu se i pokušaj da dokaže kako ACX redovno komunicira s klijentima obio o glavu. Kada je Petrović redakciji Bloomberga poslao snimke ekrana s mejlovima korisničke podrške kao „dokaz“ ažurnosti, novinari su primijetili da je polovina tih poruka poslata upravo onog dana kada su mu stigla novinarska pitanja.
Fabrikovao je alibi u realnom vremenu dok su njegovi korisnici gledali u ugašen sajt.
Uplata od BAM 8 koja je srušila bajku o milionima
Ništa ne razotkriva prevaru zvanu „višemilionski ACX“ tako brutalno kao podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Dana 23. aprila 2026. poreski organi izdali su nalog za obustavu svih transakcija preko bankovnih računa firme Adria Technology zbog neplaćenog poreskog duga od svega BAM 3.783. Blokada je stupila na snagu 24. aprila.
Petrović je 14. maja novinarima nonšalantno izjavio da će poreski dug biti riješen „u narednim danima“. Tvrdio je i da blokada računa ne sprečava isplatu korisnika, jer se imovina klijenata navodno nalazi u kriptovalutama, a ne na blokiranim računima u bankama.
Taj izgovor ogolio je suštinsku laž cijele operacije: ako su kriptovalute klijenata zaista stajale netaknute u novčanicima izvan blokiranih bankovnih računa, zašto ih Petrović nije vratio vlasnicima?
Još poraznije je ono što se desilo sa samim poreskim dugom. Do 7. jula podaci Centralne banke pokazivali su da su računi firme Adria Technology i dalje blokirani. Do 21. avgusta Uprava za indirektno oporezivanje potvrdila je da dug s kamatama iznosi BAM 3.775.
Za četiri mjeseca, ukupan dug smanjen je za svega BAM 8.
Čovjek koji je obilazio televizije i poslovne portale hvaleći se američkom investicijom od BAM 6,3 miliona nije mogao ili nije htio da plati poreski dug od BAM 3.783, smanjivši ga tokom cijelog ljeta za bijednih osam maraka.
Fantomska „beta“ verzija koja nije mogla isplatiti ni marku
Dok su mu regulatori disali za vratom, a računi bili u blokadi, Petrović je nastavio da kupuje vrijeme obećavajući spektakularan povratak pod imenom ACX+.
Izvještaj Bloomberg Adrije od 27. maja 2026. o najavi nove platforme ACX-a dok traju nadzor i blokada računa dokumentovao je kako je kompanija tiho ugasila noviji domen i vratila se na staru internet adresu, obećavajući početak rada 23. juna.
Bilten novinarke Ivane Raonić na portalu Bloomberg Adria od 28. maja 2026. o najavljenom povratku ACX-a zabilježio je vrhunac marketinške drskosti: usred blokiranih računa i policijskih prijava, ACX je pompezno najavljivao da u Bosnu i Hercegovinu stiže „nova era kripto trgovanja“.
Dvadeset treći jun je prošao bez ikakvog povratka.
Dana 6. jula korisnicima je javljeno da je puštena „beta verzija“. Bila je to najobičnija kulisa. Neki korisnici su se ulogovali i zatekli potpuno prazne naloge, dok drugi uopšte nisu mogli da pristupe sistemu. Što je najvažnije, ACX je obavijestio klijente da uplate i isplate preko banaka neće raditi tokom cijelog jula, pomjerajući obećanje o normalnom radu za avgust.
Postavljanje stranice za prijavu na kojoj žrtve mogu samo da gledaju u zamrznute brojeve nije bilo nikakvo pokretanje posla. Bila je to čista kupovina vremena.
Bježanje od suda i policije usred Banje Luke
Dok se Petrović igrao razvoja softvera sa svojom „beta“ platformom, sudovi su donosili presude protiv njega, a on je aktivno bježao od zakona.
Bilten Bloomberg Adrije od 4. jula 2026. o posljedicama prve presude protiv ACX-a i detaljna istraga Svjetlane Šurlan od 8. jula 2026. o presudi u korist firme Rocket Science i ograničenoj beta verziji ACX-a do kraja su ogolili sudski poraz mjenjačnice.
Dana 15. juna 2026. Okružni privredni sud u Banjoj Luci donio je presudu zbog propuštanja protiv kompanije Adria Technology, jer se Petrovićeva firma nije udostojila ni da odgovori na tužbu klijenta. Sud je naložio da Adria Technology u roku od 30 dana isplati USD 26.000 u protivvrijednosti u konvertibilnim markama, uz zakonsku zateznu kamatu od novembra 2025. i sudske troškove, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Ono što je uslijedilo pokazuje potpuni prezir prema pravnom poretku.
Do avgusta su propali višestruki pokušaji suda da uruči presudu firmi Adria Technology, uključujući i pokušaj uručenja uz asistenciju policije MUP-a RS. Dana 21. avgusta prevareni povjerilac bio je prinuđen da od suda traži isticanje presude na oglasnoj tabli suda, jer je Petrovićeva firma bila neuhvatljiva.
Kako je moguće da bivši najbolji kadet MUP-a RS, čovjek koji daje javne izjave banjalučkim novinarima i slobodno hoda gradom, odjednom postane duh kojeg ni sud ni njegove bivše policijske kolege ne mogu da pronađu kako bi mu uručili presudu na USD 26.000?
Zaključana vrata, nepreuzeta pošta i oduzeta dozvola
Potpuno istu igru skrivanja pokušao je da odigra i sa finansijskim regulatorom, što je ACX na kraju koštalo dozvole za rad.
Dana 14. avgusta 2026. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske donijela je rješenje o brisanju firme Adria Technology iz registra. Izvještaj sa sjednice Komisije od 14. avgusta 2026. kojim je potvrđeno brisanje na godinu dana uslijedio je nakon javnog saopštenja Komisije od 27. maja 2026. o pravilima registracije i nadzoru nad sprečavanjem pranja novca.
Nalazi regulatora čitaju se kao optužnica protiv odmetnute firme. Kada su inspektori pokušali da izvrše nadzor, Adria Technology ih je opstruisala na svakom koraku: nije omogućila nesmetan pristup poslovnim prostorijama, uskratila je uvid u traženu dokumentaciju, nije obezbijedila prisustvo ovlašćenih lica i odbila je da inspektorima omogući pristup samoj aplikaciji za trgovanje.
Pored toga, utvrđeno je da firma uopšte nije izradila obavezne procjene rizika za 2024. i 2025. godinu, te da je prekršila propise o sprečavanju pranja novca jer nije vršila zakonsku identifikaciju i praćenje klijenata, svrhe transakcija, prebivališta i porijekla novca. Svaka riječ kojom se Petrović hvalio u medijima o bezbjednosti i usklađenosti sa zakonom bila je čista laž.
Kada je Komisija 13. jula poslala zapisnik o nadzoru poštom, Adria Technology jednostavno nije preuzela pošiljku. Regulator je morao da šalje elektronske kopije 23, 24. i 28. jula.
Izvještaj Bloomberg Adrije od 28. avgusta 2026. o oduzimanju dozvole ACX-u i potvrđenom kršenju zakona potvrdio je da je brisanjem iz registra kompaniji zakonski zabranjeno dalje pružanje kripto usluga.
Posljednja laž na izlazu
Čak i nakon što ga je regulator 14. avgusta izbacio iz registra zbog kršenja zakona, Petrović je pokušao još jednom da obmane javnost o razlozima gašenja mjenjačnice.
Dana 26. avgusta, punih dvanaest dana nakon što je Komisija već donijela rješenje o njegovom brisanju, Petrović je objavio saopštenje o gašenju tvrdeći da je ACX tog dana samoinicijativno podnio zahtjev za ispis iz registra i da čeka okončanje nadzora.
Bila je to otvorena manipulacija hronologijom: ne možete se dobrovoljno ispisati iz registra dvije sedmice nakon što ste iz njega već izbačeni zbog kršenja zakona.
U saopštenju o gašenju na sajtu ACX-a, datiranom na 25. avgust 2026. i pregledanom 27. oktobra 2026, Petrović je imao obraza da glumi žrtvu. Za propast je optužio „neadekvatnu zakonsku regulativu“, visoke troškove razvoja i „određene interesne grupe povezane s medijima u BiH“, žaleći se kako je medijsko izvještavanje izazvalo talas zahtjeva korisnika za povrat novca.
U svijetu prevaranta, novinari koji otkrivaju blokirane račune i građani koji traže sopstvenu ušteđevinu nazad predstavljaju neprijateljsku zavjeru.
U saopštenju je ustvrdio da je isplaćeno 821 od 902 korisnika i obećao da će svi ostali biti namireni do „planiranog“ roka, 1. oktobra.
Naravno, i taj rok pokazao se kao još jedna obmana. U objavama na forumu Crypto.ba od 23. septembra i 1. oktobra 2026, koje bilježe lažna obećanja o pozivima i probijanje roka za isplatu, prevareni korisnici dokumentovali su da obećani pozivi u roku od 48 sati nikada nisu stigli i da im novac nije vraćen ni kada je nastupio oktobar.
Sramota portala CAPITAL: Pranje biografije kripto prevaranta kao „stručnjaka za sajber bezbjednost“
Dok je Bloomberg Adria (uz kratka prenošenja BL Portala od 15. maja 2026. o tužbama korisnika i od 8. jula 2026. o sudskom porazu firme Adria Technology) jedina sistematski istraživala kolaps ACX-a, ostatak medijske scene u Republici Srpskoj održavao je zaglušujuću tišinu.
Gore od tišine bilo je aktivno pranje biografije Branka Petrovića od strane jednog od najpoznatijih nezavisnih poslovnih portala u regionu: portala CAPITAL.ba.
Davanje mikrofona Petroviću u izvještaju i podkastu CAPITAL TV-a od 6. novembra 2025, gdje je predstavljen kao stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku, danas djeluje dovoljno gorko. Međutim, ono što je CAPITAL uradio 31. jula 2026. predstavlja neoprostiv novinarski sunovrat.
U tekstu novinarke Andrijane Pisarević na portalu CAPITAL od 31. jula 2026. o tome kako su hakeri trgovačkim lancima iz Republike Srpske uzeli više od BAM 500.000, ovaj medij je ponovo predstavio Branka Petrovića kao uglednog „stručnjaka za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku“.
Pogledajmo kalendar. Do tog 31. jula 2026, Petrovićeva mjenjačnica ACX držala je novac građana zarobljenim već više od šest mjeseci. Računi njegove firme bili su u poreskoj blokadi već tri mjeseca. Prijave kriminalističkoj policiji i tužilaštvu uveliko su bile podnesene. A samo tri sedmice ranije, javno je objavljena presuda banjalučkog suda kojom je njegovoj firmi naloženo da prevarenom klijentu vrati USD 26.000.
Uprkos svemu tome, CAPITAL je pozvao upravo Branka Petrovića da građanima objašnjava kako prevaranti zloupotrebljavaju povjerenje, manipulišu instrukcijama za plaćanje i kradu novac od firmi.
Nijednom jedinom riječju u tekstu CAPITAL nije pomenuo čitaocima da je njihov „stručnjak“ zapravo direktor ACX-a, čovjek koji se u tom istom trenutku skriva od sudskih dostavljača i drži zaključan novac sopstvenih klijenata. Umjesto da istražuje milionski skandal u sopstvenom dvorištu, nezavisni medij dao je megafon glavnom akteru prevare da glanca svoj javni imidž.
Zašto je Branko Petrović još uvijek na slobodi?
Dokumentovani trag bezakonja već mjesecima leži u fiokama policije i tužilaštva.
U istrazi Bloomberg Adrije od 27. avgusta 2026. o tužilačkim predmetima, neuspješnom uručenju presude i gašenju ACX-a, iz MUP-a RS potvrđeno je da su službenici kriminalističke policije još 28. maja dostavili izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a potom 2. jula poslali i dopunu izvještaja.
Komisija za hartije od vrijednosti takođe je proslijedila prijave korisnika MUP-u RS i Finansijsko-obavještajnom odjeljenju Državne agencije za istrage i zaštitu, SIPA-i. Banjalučko tužilaštvo potvrdilo je da je zaprimilo tri prijave u vezi sa kompanijom Adria Technology, formiralo predmete i da sprovodi istrage.
Suočen s informacijom o tužilačkoj istrazi u avgustu, Petrović je bahato poručio da otvaranje predmeta ne znači da je počinjeno krivično djelo, te se pohvalio kako asistencija policije pri uručenju sudske presude ne predstavlja kaznu. Pri tome je drsko izbjegao da odgovori na ključno pitanje: zašto ni sud ni policija nisu mogli da ga pronađu kako bi mu tu presudu uručili?
To nas dovodi do pitanja koje danas postavlja svaki prevareni korisnik i svaki pošten čovjek u Bosni i Hercegovini: Zašto je Branko Petrović još uvijek na slobodi?
Kako je moguće da pojedinac uzme novac i kriptovalute od stotina građana, zaključa vrata mjenjačnice u januaru, mjesecima ignoriše poresku blokadu, zaključa vrata državnim inspektorima, odbija da primi službenu poštu, izbjegava sudsko izvršenje čak i uz asistenciju policije, izgubi dozvolu zbog kršenja zakona, pogazi sopstveni rok za isplatu 1. oktobra, i krajem oktobra 2026. i dalje šeta Banjom Lukom potpuno nedodirljiv?
Gdje su zaista završili novac i kriptovalute klijenata tokom devet mjeseci dok su im nalozi bili zamrznuti? Koje kripto novčanike je Petrović kontrolisao i u čije džepove su se prelila sredstva korisnika dok je Adria Technology glumila nelikvidnost zbog poreskog duga od BAM 3.783?
I najvažnije od svega: ko unutar policijskog i pravosudnog aparata Republike Srpske štiti bivšeg nagrađivanog kadeta Policijske akademije u Banjoj Luci od lisica na rukama?
Kada običan građanin duguje djelić tog iznosa, sistem izvršenja i prinude reaguje ekspresno i nemilosrdno. Kada insajder s policijskim pedigreom i medijskim prijateljima napravi kripto zamku usred Banje Luke, tužilaštvo mjesecima „izviđa i istražuje“, dok vinovnik gostuje po portalima i dijeli savjete o sajber kriminalu.
Obavještenje o gašenju na mrtvom sajtu ne briše pljačku. Korisnici od Branka Petrovića nikada nisu tražili novu finansijsku eru. Traže nazad svoj oteti novac i traže da tužilaštvo konačno počne da radi svoj posao.
